top of page

CBD smanjuje plak, poboljšava svjesnost u modelu porodičnog Alzheimera (AD)

Writer's picture: Cannana MontenegroCannana Montenegro

Updated: Mar 18, 2021

Objavljeno 8. marta 2021



Dvonedeljni “kurs” visokih doza CBD-a pomaže u obnavljanju funkcije dva proteina ključna za smanjenje nakupljanja beta-amiloidnog plaka, obilježja Alzheimerove bolesti, i poboljšava kogniciju u eksperimentalnom modelu ranog porodičnog Alzheimera, izvještavaju istražitelji.

Proteini TREM2 i IL-33 važni su za sposobnost imunoloških ćelija mozga da doslovno troše mrtve ćelije i druge ostatke poput beta-amiloidnog plaka koji se gomila u mozgu pacijenata, a nivo oba se smanjuje kod Alzheimerove bolesti.

Istražitelji prvi put izvještavaju da CBD normalizira nivo i funkciju proteina TREM2 I IL-33, poboljšavajući kogniciju, jer ujedno smanjuje nivo imunološkog proteina IL-6, što je povezano s visokim nivoima upale utvrđenim kod Alzheimerove bolesti, kaže dr. Babak Baban, imunolog i saradnik dekan za istraživanje na Stomatološkom koledžu u Georgiji i autor ove studije.



Nužna je potreba za novim terapijama za poboljšanje ishoda kod pacijenata s ovim stanjem, što se smatra jednom od najbrže rastućih zdravstvenih prijetnji u Sjedinjenim Državama, pišu istražitelji DCG-a i Medical College of Georgia u Journal of Alzheimer's Disease.

"Trenutno imamo dvije klase lijekova za liječenje Alzheimerove bolesti", kaže dr. John Morgan, neurolog i direktor programa za poremećaje kretanja i pamćenja na Odjelu za neurologiju MCG. Jedna klasa povećava nivo neurotransmitera acetilholina, koji se takođe smanjuje kod Alzheimerove bolesti, a druga djeluje putem NMDA receptora koji su uključeni u komunikaciju između neurona važnih za pamćenje. "Ali mi nemamo ništa što bi moglo doći do patofiziologije bolesti", kaže Morgan, koautor studije.


Istražitelji DCG-a i MCG-a odlučili su razmotriti sposobnost CBD-a da se pozabavi nekim od ključnih moždanih sistema koji stradaju u toku Alzheimerovoj bolesti.

Otkrili su da CBD normalizuje nivo IL-33, proteina čije je djlovanje kod ljudi obično u mozgu, gdje pomaže u alarmu da postoji napadač poput akumulacije beta-amiloida. Postoje novi dokazi o njegovoj ulozi i kao regulatornog proteina, čija funkcija pojačavanja ili smanjivanja imunološkog odgovora zavisi od stanja u kojem se organizam nalazi, kaže Baban. U Alzheimerovoj bolesti to uključuje odbijanje upale i pokušaj vraćanja ravnoteže imunološkom sistemu, kaže on.


Ta ekspresija zdravlja i bolesti gore i dolje mogla bi učiniti IL-33 dobrim biomarkerom i metom liječenja bolesti, kažu istražitelji.

CBD je takođe poboljšao ekspresiju pokretačkog receptora eksprimiranog na mijeloidnim ćelijama 2 ili TREM2, koji se nalazi na površini ćelije gdje se kombinira s drugim proteinima za prenos signala koji aktiviraju stanice, uključujući imune ćelije. U mozgu je njegov izraz na mikroglijskim ćelijama, posebnoj populaciji imunih ćelija koje se nalaze samo u mozgu, gdje su ključne za uklanjanje napadača poput virusa i nepovratno oštećenih neurona.


Niski nivoi TREM2 i rijetke varijacije u TREM2 povezane su s Alzheimerovom bolešću, a u njihovom su modelu miša TREM2 i IL-33 bili niski.

Oboje je neophodno za prirodni, tekući proces održavanja mozga nazvan fagocitoza, u kojem mikroglijske stanice redovno konzumiraju beta amiloid, koji se redovno proizvodi u mozgu, što je rezultat razgradnje proteina amiloid-beta, koji je važan za sinapse ili veze između neurona i koje plak prekida.

Otkrili su da CBD tretman povećava nivo IL-33 i TREM2 - sedmerostruko, odnosno deset puta.


Uticaj CBD-a na funkciju mozga u mišjem modelu ranog nastanka Alzheimerove bolesti procjenjivan je metodama poput sposobnosti razlikovanja poznatog predmeta od novog, kao i posmatranjem kretanja glodara.

Osobe s Alzheimerovom bolešću mogu imati problema s kretanjem poput ukočenosti i oslabljenog hoda, kaže dr. Hesam Khodadadi, apsolvent koji radi u Babanovom laboratoriju. Miševi s bolešću trče u beskrajnom uskom krugu, ponašanje koje je prestalo liječenjem CBD-a, kaže Khodadadi, prvi autor studije.

Sljedeći koraci uključuju određivanje optimalnih doza i davanje CBD-a ranije u procesu bolesti. CBD je dat u kasnoj fazi objavljene studije, a sada ga istražitelji koriste kod prvih znakova opadanja kognitivnih sposobnosti, kaže Khodadadi. Oni takođe istražuju sisteme za unošenje CBD-a u organizam, uključujući upotrebu inhalatora koji bi trebao pomoći CBD-u da se direktnije isporuči u mozak. Za objavljene studije, CBD je stavljan u stomak miševa svaki drugi dan tokom dvije sedmice.


Kompanija je razvila inhalatore za životinje i ljude kao pomoć istraživačima koji su takođe istraživali učinak CBD-a na sindrom respiratornog distresa kod odraslih ili ARDS, nakupljanje tečnosti u plućima koja je glavna i smrtonosna komplikacija COVID-19, kao i druge ozbiljne bolesti poput sepse i velike traume. Doze CBD-a korištene za Alzheimerovu studiju bile su iste koje su istražitelji uspješno koristili za smanjenje "citokinske oluje" ARDS-a, koja može nepovratno oštetiti pluća.


Porodična bolest je nasljedna verzija Alzheimerove bolesti u kojoj se simptomi obično pojavljuju u 30-ima i 40-ima, a javljaju se u oko 10-15% pacijenata.


CBD bi trebao biti barem podjednako učinkovit kod češćeg, neporodnog tipa Alzheimerove bolesti, koji vjerojatno ima više ciljeva za CBD, napominje Baban. Oni već gledaju njegov potencijal u modelu ovog češćeg tipa i kreću naprijed da uspostave kliničko ispitivanje.


Ploče, kao i neurofibrilarni splet, skup proteina tau unutar neurona, glavne su komponente Alzheimerove bolesti, kaže Morgan. Beta-amiloid se uglavnom pojavljuje u mozgu 15-20 godina ili više prije demencije, kaže on, a pojava tau-zavrzlama koja se može dogoditi i 10 godina nakon toga, korelira s početkom demencije. Postoji određena interakcija između beta amiloida i tau koja smanjuje disfunkciju svakog od njih, napominje Morgan.


Uprava za hranu i lijekove trebala bi donijeti odluku do početka juna o novom lijeku adukanumabu, koji bi prvi napao i pomogao u čišćenju beta amiloida, kaže Morgan.


Ostali koautori uključuju Dr. David Hess, neurolog i dekan MCG-a, i neuroznanstvenici MCG-a Kumar Vaibhav i Krishnan Dhandapani. Istraživanje je podržao Nacionalni institut za zdravstvo.


Recent Posts

See All

Comments


bottom of page